Prikazite ukratko razvoj razumijevanja emocija od animizma do Buckove metateorije (uključivo)

Prikazite ukratko razvoj razumijevanja emocija od animizma do Buckove metateorije (uključivo).

Animizam: Emocije su dio duse koja nastanjuje zive organizme, izlazi iz njega i ulaze u druge ljude)nakon smrti.

Stara Grčka: Bogovi predstavljaju i salju emocije (Ares-bijes, Hera-ljubomora), a s 626r172g rediste emocija je srce.

Plato (428-347): Dusa ima tri dijela: racio, volja, potrebe ili apetiti, a najbolje je kada sva tri aspekta funkcioniraju u harmoniji sto naliči psihoanalitičkom poimanju ličnosti.

Hipokrat (460-370): Sjediste emocija je mozak. Postoje tri osnovne emocije: manija, melankolija i frenitis ili bolest. Emocije su posljedica ravnoteze 4 tjelesne tekućine: zuta zuč-kole, crna zuč-melaina, krv-sangvis, sluz-flegma.

Descartes (1569-1650): Razlikuje dvije supstance: duh i tijelo; misleću tvar i proteznu tvar. Dusu je smjestio u pinealnu zlijezdu (epifizu) koja prenosi fizičke podrazaje tijela dusi i ujedno prenosi poticaje duse tijelu. Vrlo intenzivne emocije nazvao je strastima. Postoji 6 elementarnih strasti: ljubav, mrznja, radost, zalost, radoznalost, zelja. Sva raznolika emocionalna stanja nastaju njihovom kombinacijom. Njegova koncepcija je dualizam.

Moderni izvori:

Fiziologija: Cannon (1915) otkriva ulogu autonomnog sustava i zlijezda sa unutrasnjim izlučivanjem, te uvodi pojam homeostaze.

Teorija evolucije: Osnova suvremenog razumijevanja emocija. Emocije su posljedica evolucije, ne učenja. Primjećuje se univerzalnost ekspresije i u primata. Emocije su primitivni i adaptacijski mehanizmi na vanjska i socijalna zbivanja.

Psihijatrija: Freud (1915) naglasava ulogu podsvjesnih motiva i psihičke energije (libido). Praznjenje energije dovodi do ugodnih emocija, a punjenje do neugodnih.

Etologija: Lorenz (1950) otkrio da ziva bića pokazuju UOP (urođene obrasce ponasanja ili FAP fixed action patterns). Motivacija je trazenje prilike za UOP, a ugodne emocije su posljedica izvrsenog UOP-a.

Genetika ponasanja: Galton (1865) otkrio da su individualne razlike u ličnosti, temperamentu i inteligenciji uvjetovane i nasljednim činiteljima.

Sociobiologija: Wilson (1975) pokazao da priroda selekcije ide u smjeru da poveća svoju reprezentaciju u budućim narastajima (osobni i rođački geni). Emocije se promatraju kao adaptacijski obrasci ponasanja na ekologiju predaka. Nije u potpunosti prihvaćena ali ima potporu u nekim manjim genetskim istrazivanjima- smatra da kroz vrijeme pobjeđuju bioloski jaki geni, a kod Darwina prezivljavaju oni prilagođeniji.

James- Langeova teorija

Cannon-Bardova teorija

Schachter-Singerova teorija

Evolucijska teorija

Lazarusova teorija

Weinerova teorija

Buckova metateorija

emocija se moze definirati pomoću specifičnog neurokemijskog sustava

motivacija, emocije i kognicija su nerazdvojne: jedan element sadrzi druga dva (u tijeku evolucije nastaju istovremeno)

Poznavanje okoline izaziva potrebu prilagodbe pa se razvijaju motivacijsko-emocionalni sustavi pri čemu motivacija predstavlja potencijal koji se očituje u emociji. Imaju tri razine očitanja:uzbuđenje, ekspresija i subjektivni dozivljaj osjećaja i potrebe. Svaka od tri razine postoji nezavisno od ostalih kako bi ispunila svoju specifičnu funkciju. Iz toga proizlazi da subjektivni dozivljaj nije posljedica autonomne ili mimičke povratne informacije.